twitter logo facebook logo my space logo rss logo

NATJERAJ ME DA PLAČEM – txt

Pa, dozvoli da se predstavim i odigram svoj zadnji striptiz.
Dopusti da se objasnim bar tebi kad već ne mogu sebi.
Dozvoli da zaboravim tko sam bio za te tvoje krasne smeđe oči.
Dopusti da se napustim, ako sam napušen od ljubavi.

I daj natjeraj me da plačem. Ionako znaš koliko suze malo znače.
Da, moja srećo i moja tugo. I sva ona opća mjesta koja ne čuvaš za drugu niti za drugog.
Kažeš da živjeti bez tebe nije živjeti već odustajati.
Banalna patetika, ne posuđujem stih.
Želim te u rukama i u krevetu, a ne u sjećanju ni u krletki.
Želim te u prijevodu koji znači da si moj mir.

I onda plačem jer suza ne mogu zadržati.
I plačem kad puštam demone iz grudi.
I plačem jer me nije stid.
Ne spuštam pogled niti je ponosa u ljubavi.
Plačem…jer si to ti.

Svaki smo dan zgužvani u taj mali stan.
Imamo plan da noćne more pretvaramo u miran san.
Ispeglani smo u najboljoj maniri.
Virimo iza buketa cvijeća koji nam daruju djeca.
I pretvaramo se da radimo nešto jako vrijedno suza, iako nismo ni sapunica ni niskobudžetni hrvatski film.

Ima taj okus naše neplaćene večere.
I tvoj poznati nježni sms.
Praktične šale, penjanje na balkon, uvlačenje pod kožu i odlazak u noć.
I miris Zagreba i Rijeke i svijeta uz tebe.
Kraj s krajem, ruž s usana i dim cigarete.
I tvoji meki prsti koji mi pletu mreže.
I ulazak u carstvo tvoje kože.
I onaj madež s trećeg prsta tvoje lijeve noge.
I onaj grafit koji kaže da volim te toliko da muka mi je.
Volim te toliko da muka mi je.
Volim te toliko da muka mi je.